Nove zgrade ne mogu dobiti uporabnu dozvolu bez energetskog certifikata, a za ocjenu ovlašteno oko 400 građevinara, strojara...

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju nekretnina se neće moći prodati ili iznajmiti, odnosno upisati u zemljišne knjige bez energetskog certifikata. I u oglasima se moraju navesti energetski razred zgrade ili stana – upozorava Željka Hrs Borković, predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora.

Izvijestila je o tome predstavnike suvlasnika stanara iz Karlovca na njihovu godišnjem susretu s čelnicima Grada i gradske tvrtke Inkasator, koji se održao u Domu OSRH Zrinski. Na tom važnom skupu sudjelovali su i predsjednik Regionalne organizacije zaštite potrošača Željko Tomašić i predsjednik Udruge suvlasnika-stanara Karlovac Alen Kristović. To je prvi put da su udruge za zaštitu potrošača pozvane na skupove Inkasatora. Do pristupanja EU, certifikate trebaju imati nove, kao i javne zgrade.

– Nove zgrade ne mogu dobiti uporabnu dozvolu bez tog dokumenta, a za postojeće se izdaje na temelju provedenog detaljnog energetskog pregleda i proračuna energetskih svojstava. Svi se energetski sustavi proučavaju, a zatim se daju preporuke za smanjenje potrošnje toplinske i električne energije te vode, uz ekonomsku, energetsku i ekološku analizu ušteda – kaže Hrs Borković.

Trenutačno je oko četiri stotine građevinara, strojara, arhitekata i elektrotehničara ovlašteno za ocjenu energetskog stanja građevina. – Energetski certifikat je dokument koji prikazuje energetske karakteristike zgrade i omogućava uvid u njezinu kvalitetu sa stajališta potrošnje energije i budućih troškova korištenja. To može snažno utjecati na tržišnu cijenu nekretnine – napominje Hrs Borković i ističe da se uloženo vraća kroz uštede.

Sliku postojećeg stanja pruža prikaz zgrada po kategorijama energetske potrošnje, na temelju izračuna godišnje potrebe za toplinom. Najmanje troše zgrade u kategoriji A plus, do 15 kilovatsati po četvornom metru, a najviše zgrade G razreda, iznad 250 kilovatsati po četvornom metru. – A plus i A kategorije su rijetke u Hrvatskoj, a najčešća je kategorija C, kojoj pripadaju zgrade koje troše do sto kilovatsati po "kvadratu". Zgrade izgrađene do 1987. godine niskoučinkovite su, no one imaju i najveće mogućnosti uštede – nastavlja Hrs Borković.

Energetski pregled predviđa analizu gospodarenja energijom, toplinskih karakteristika vanjske ovojnice, sustava grijanja i hlađenja, ventilacije i klimatizacije, sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije, sustav rasvjete... S certifikatom se dobivaju i prijedlozi za poboljšanja, a preporuka je koristiti čim više obnovljive izvore energije, prirodno osvjetljenje... – Unapređenje rada Gradske toplane jedan je dio priče, a drugi su uštede na zgradama – kaže gradonačelnik Damir Jelić.

Inkasator je, otkriva direktor Nikola Rogoz, osigurao kredit od tri milijuna kuna s kamatom od pet posto u Privrednoj banci Zagreb, za obnovu pročelja, stolarije i za ostale zahvate za poboljšanje zgrada gdje je upravitelj.

(Izvor: Poslovni Dnevnik)