Građevinski radovi i dalje u padu
- 25.04.2012.
Pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj nastavljen je u veljači u kojoj su u odnosu na veljaču prošle godine građevinski radovi prema kalendarski prilagođenim indeksima bili manji za 16,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Podaci za veljaču pokazuju nastavak pada indeksa građevinskih radova i to po znatno višoj stopi nego u siječnju u kojem je na godišnjoj razini zabilježeno smanjenje za 6,5 posto. Veljača je ujedno 35. uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini.
Fizički obujam građevinskih radova pada od početka 2009. godine, a posljednji mjesec bez pada na godišnjoj razini bio je ožujak 2009. godine. Po podacima DZS-a, u veljači je intenziviran pad građevinskih radova i na mjesečnoj razini. Prema desezoniranim indeksima, nakon smanjenja za 1,1 posto u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine, u veljači je u odnosu na siječanj zabilježen pad za 12 posto.
Prema vrstama građevina, na zgradama je u veljači odrađeno 47,7 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 52,3 posto. Prema vrsti gradnje, na novim građevinama odrađeno je 52,9 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 47,1 posto.
Kod ostalih građevina udio radnih sati na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju bio je 30,1 posto, a u novogradnji 22,2 posto. Kod zgrada je pak znatno veći udio radnih sati odrađenih na novogradnjama (30,7 posto) nego na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju (17 posto).
(Izvor: Slobodna Dalmacija)
Slovenci masovno kupuju nekretnine na primorju nakon ulaska Hrvatske u Šengen
Hrvatska je 1. januara 2023. ušla u Šengenski prostor i uvela evro kao valutu. Komšije su na taj način postali deo najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svetu,...
MONSTAT: Podaci o prosečnoj ceni stanova nisu greška
Podaci o prosečnoj ceni kvadratnog metra stana u novogradnji u četvrtom kvartalu 2022. godine nisu greška i nisu izvučeni iz konteksta, saopštili su iz crnogorskog Zavoda za...
Evropa upozorava na krah: Tržište nekretnina bi moglo da oslabi uskoro?
Da li rast cena nekretnina može da ugrozi hrvatsku privredu? Evropski odbor za sistemski rizik (ESRB) izdao je pre dva dana upozorenja i preporuke za nekoliko zemalja...
Pitanje je koliko će kupci moći da izdrže povećanje cena
Na crnogorskom tržištu nekretnina je prošle godine zabeleženo značajno povećanje interesovanja i prodaje u odnosu na kriznu 2020. godinu. Investitori i predstavnici...
Ko kupi stan, dobija državljanstvo - pod jednim uslovom
Vlada Crne Gore je juče prihvatila da na listu razvojnih projekata iz oblasti turizma, na osnovu koje se investitorima može dodeljivati crnogorsko državljanstvo, uvrsti...
Raskrinkani: Firmi koja je gradila i u Srbiji i Hrvatskoj izrečena najveća kazna u istoriji
Austrijska savezna kancelarija za zaštitu tržišne konkurencije (BWB) izrekla je najveću kaznu u istoriji tog tela. Kažnjena je jedna od najvećih austrijskih građevinskih...
Očekivali pad - tržište "eksplodiralo": Sve više kupaca iz bivše Jugoslavije
Početkom pandemije prošle godine svi u Hrvatskoj su očekivali, a bilo je i logično, da će doći do pada prodaje i cena nekretnina. Ipak, dogodilo se upravo suprotno - rast...
Evo za koliko možete kupiti stan u Budvi, Kotoru, Tivtu
Da je ove godine tržište nekretnina bilo posebno atraktivno doprinosi i činjenica da je sve veći broj ljudi počeo da češlja tržišta u regionu.Ispostavlja se tako da su...
Stan od 14 kvadrata prodaju za 56.000 evra, kažu - isplati se
Zagreb - U centru Zagreba se upravo nudi stan od 14 metara kvadratnih za čak 56.000 evra. Dakle, cena za kvadrat je oko 4.000 evra. Oglas je za samo jedan dan skupio više od...
Od 1000 do 1900 evra kvadrat: Cene starih stanova u Zagrebu niže nego što se smatra
Zagreb -- Poslednje istraživanje pokazalo je da su cene starih stanova u Zagrebu niže nego što se smatra i da variraju od 1.034 evra do 1.905 evra po kvadratu. Prema...
Cene nekretnina 25 odsto uvećane od 2016. godine
Cene nekretnina u Hrvatskoj porasle su za 25 odsto od 2016. godine. Glavni krivci za skok cena su rast BDP-a, odnosno standarda građana, mnogo niže kamate i manji broj...