Zašto niko ne kupuje stan na lizing

  • 14.06.2013.

Još pre dve godine usvojen je zakon koji omogucava kupovinu nekretnina na lizing, ali još uvek nijedna porodica nije do svog krova nad glavom došla na taj nacin.

Tacno je da su kamatne stope nešto niže nego kod stambenih kredita, ipak se cini da su visoki troškovi i poreski prenos glavni razlozi zašto nema veceg interesovanja za kupovinu nekretnina putem lizinga.

Kako za "eKapiju" kažu u nekima od vodeceih lizing kuca, i za njih su privrednici "bolji i preci" klijenti od gradana, te da lizing stambenih objekata ne treba ni ocekivati u skorije vreme.
Od kako je usvojen zakon u Srbiji su do danas date cetiri poslovne zgrade na lizing.

"Izmenama Zakona o finansijskom lizingu iz maja 2011. godine, lizing nepokretnosti omogucen je sa pravnog aspekta, ali nije bio dovoljno atraktivan za krajnjeg korisnika sa poreskog aspekta, što je i razlog zašto ovakvi ugovori nisu realizovani. Sa izmenama Zakona o PDV-u, koje su stupile na snagu 1. januara 2013. godine, aktiviralo se tržište lizinga nekretnina", kaže za "eKapiju" Teodora Milenkovic, generalna sekretarka Asocijalcije lizing kompanija Srbije.

Da bi mogla da se bavi nekretninama, lizing kuca mora imati upisan kapital od 5 mil EUR. Nije tajna da u Srbiji to mogu da omoguce samo lizing kuce koje su deo velikih bankarskih grupacija.

Da su privrednici prioritet lizing kuca, potvrdili su u kompaniji "Intesa Leasing".

"Privredni subjekti pokazali su visok stepen interesovanja za ovaj proizvod, a u prvih par nedelja od uvodenja lizinga za finansiranje nekretnina odobreno je više zahteva. Imajuci u vidu da više od 95% klijenata "Intesa Leasing"-a cine pravna lica, gradani u skorijoj buducnosti ne mogu ocekivati da isti proizvod bude i njima na raspolaganju. Takode, kupovina stanova na lizing nije praksa ni u zemljama koje imaju mnogo razvijenije lizing tržište te je pitanje da li ce se ovaj proizvod ikada pojaviti u Srbiji", kažu za "eKapiju" u "Intesa Leasing"-u.

Osnovna razlika izmedu kredita i lizinga nekretnina je u tome što nosilac zajma postaje i vlasnik nekretnine. Ali kao sredstvo obezbedenja, polaže hipoteku na tu, neku drugu nekretninu ili na drugo sredstvo obezbedenja. Takode, uobicajeno je da tržišna vrednost hipoteke bude bar 20 odsto viša u odnosu na iznos kredita. Kod lizinga, nosilac lizinga je suštinski vlasnik, ali je pravni vlasnik lizing kuca sve dok korisnik lizinga ne isplati poslednju ratu.

Kao osnovna prednost finansiranja nekretnina putem lizinga, Teodora Milenkovic iz Asocijacije lizing kompanija izdvaja fleksibilni plan otplate vrednosti nekretnine koji omogucava da se deo vrednosti otplati u toku perioda finansiranja, a deo otplati ili reprogramira nakon isteka perioda otplate.

"Prepreke za dalji razvoj lizinga nekretnina u našoj zemlji predstavljaju cinjenica da samo tri kompanije ispunjavaju zakonom predvidene uslove da ovaj proizvod uvrste u svoju ponudu ali i situacija na tržištu nekretnina koju odlikuju znacajna ponuda i slaba tražnja. Kako je jedan od relevantnih faktora prilikom analize zahteva za finansiranje mogucnost ponovne prodaje predmeta lizinga u slucaju nemogucnosti korisnika da izmiruje svoje obaveze, to svakako u kontekstu pada tražnje objašnjava zašto ce lizing nekretnina još neko vreme biti usmeren ka finansiranju samo manjeg broja poslovnih objekata", zakljucuju u kompaniji "Intesa Leasing".

(Izvor: B92)

Top