Za nelegalizovan stan veći porez
- 21.09.2015.
Novije zgrade postojećih firmi tretiraće se kao komercijalni objekti, a ozakonjenje plaća investitor.
Vlasnici nelegalnih nekretnina koji ih ne ozakone plaćaće veći porez na imovinu. Po kolikoj stopi znaće se uskoro, jer o tome trenutno pregovaraju ministarstva građevinarstva i finansija. Ovo će, kako nezvanično saznajemo, prvenstveno pogoditi vlasnike stanova, jer je nemoguće srušiti zgradu zato što jedan ili dva vlasnika stana nisu legalizovali svoje stambene jedinice.
Po zakonu o ozakonjenju nelegalnih objekata, koji bi trebalo da bude usvojen krajem oktobra, od kada počinje i njegova primena, vlasnici oko 700.000 nekretnina za koje nisu podneti zakoni za legalizaciju to neće morati da čine. Inspektori sada imaju obavezu da u roku od šest meseci popišu svu nelegalno sagrađenu imovinu i sačine rešenja o rušenju.
Građanima koji uđu u proceduru ozakonjenja rešenja o rušenju biće ukinuta, a onima koji u to ne uđu rešenja ostaju na snazi i sledi rušenje.
Za ozakonjenje je potrebno da plate taksu između 3.000 i 20.000 dinara u zavisnosti od površine objekata i da prilože dva dokumenta: izveštaj o zatečenom stanju, čiji je sastavni deo elaborat geodetskih radova koji izdaju projektantski biroi i geodetske kuće i dokaz o svojini ( kupoprodajni ugovor, rešenje o nasleđivanju, ugovor o kupovini ili zakupu zemljišta...). Za onih 700.000 koji su od ranije u postupku legalizacije sledi samo plaćanje takse za ozakonjenje. I pri tom se svi oni automatski uknjižavaju u katastar kao vlasnici nekretnina.
Stanove, koji zajedno sa porodičnim kućama, čine 70 odsto nelegalnih objekta u Srbiji, najteže je legalizovati, jer je to do sada mogao da uradi samo investitor, koji u praksi nije imao interesa da to učini pošto proda stanove. Vlasnicima kupljenih nekretnina bile su vezane ruke, jer se zgrada i dalje vodila na investitora.
Prema Nacrtu novog zakona ukoliko je zgrada sagrađena u novije vreme, a firma investitora i dalje radi, on će morati da je ozakoni, ali kao komercijalni objekat. To znači da će ga taksa za ozakonjenje stajati 50.000 dinara. Platiće i 9.000 dinara za izveštaj o zatečenom stanju. To je ipak 107 puta manje nego prema ranijim zakonima gde ga je legalizacija zgrade do 1000 kvadrata koštala 6,3 miliona dinara.
U slučaju davno sagrađenih stambenih zgrada, koje su gradile firme koje su ugašene ili su otišle u stečaj, dovoljno je da jedan stanar podnese zahtev. On neće plaćati taksu za ozakonjenje cele zgrade, ali da bi ozakonio i uknjižio svoj stan on mora da priloži izveštaj o zatečenom stanju zgrade. Na može u katastru da bude upisan samo jedan stan, a da zgrada lebdi u vazduhu. Zato je najbolje da se svi stanari upišu, a ko to ne učini sledi mu veći porez na imovinu.
Niko od bespravnih graditelja više neće plaćati naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, koja je za kuće iznosila 28.000 u Beogradu, a za zgrade 63.000 dinara. Administrativne i takse za upis prava svojine takođe se više ne plaćaju, jer se država odrekla tog prihoda. Samo taksa za upis u katastar je iznosila 8.500 dinara. Niži su i troškovi tehničke dokumentacije. Umesto nekadašnjih 50.000 dinara za stambenu zgradu plaćaće se samo 9.000 dinara.
Građani će rešenja o ozakonjenju dobijati za 23, a najduže za 143 dana.
Vlasnici nelegalnih nekretnina imaće rok 30 do 90 dana, zbog nerešenih imovinsko-pravnih odnosa, da dostave dokaze o odgovarajućem pravu, za izveštaj o zatečenom stanju 30 dana, dokaz o plaćenoj taksi za ozakonjenje 15 dana i za izdavanje rešenja o ozakonjenju osam dana.
(Izvor: Politika)
Stanovi poskupeli od početka godine!
Republički geodetski zavod izbacio je izveštaj o cenama stanova za prvi kvartal 2024. godine. Stanovi su skuplji za 4,74% u odnosu na isti period prošle godine. Cene stanova u...
Najnovija besplatna usluga RGZ-a: proverite vrednost vaše nekretnine
Republički geodetski zavod napravio je procenu vrednost svih stanova u Srbiji. Procena je urađena u skladu sa međunarodnim standardima za masovnu procenu vrednosti...
Cene stanova i dalje paprene, prodaja smanjena, a gradnja povećana
Tržište nekretnina u Srbiji je tokom poslednjih nekoliko godina prošlo kroz značajne promene. Iako je trenutno primetna stabilizacija tržišta, cene su i dalje visoke uprkos...
Koliko je potrebno za život u najvećim gradovima u Srbiji?
Potražnja za stanovima s jeseni dostiže svoj vrhunac, a to se posebno odnosi na univerzitetske centre u Srbiji (Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac). Zbog obrazovanja, ali i...
Studenti u Beogradu kreću u lov na stanove, kirije manje i za 300 evra
Bliži nam se početak nove akademske godine, a sa njom i intenzivna potraga studenata za stanovima. Beograd je, kao najveći univerzitetski centar i grad koji nudi najviše...
Izdavanje stanova u Novom Sadu, čemu studenti da se nadaju?
Potraga za stanom ume da bude mukotrpan posao. To su na svojoj koži osetili svi oni koji su nekad u životu morali da menjaju adresu stanovanja i prolaze kroz čari selidbe....
Trećina nepokretnosti u Srbiji kupljena iz delimično regulisanog tržišta. Kakav je to rizik za kupce?
Tržište nepokretnosti u Srbiji u 2022. godini vredelo je rekordnih 7,5 milijardi evra. Međutim, ono što zabrinjava jeste činjenica da čak trećina te sume dolazi sa...
Nov konkurs za kupovinu kuće na selu
Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je novi konkurs za dodelu seoskih kuća. Izdvojeno je još 500 miliona dinara za oživljavanje sela. Kako poručuju iz resornog...
Preko 7 milijardi evra na tržištu nekretnina u Srbiji u 2022. godini
Izveštaj Republičkog geodestskog zavoda za poslednji kvartal u 2022. godini i dalje pokazuje vrtoglave brojke. Količina novca koja se na ovom tržištu našla u prethodnoj...
Kako zaštiti podstanare u Srbiji?
Poslednjih meseci stanarina u Srbiji drastično je skočila. Taj trend najviše se osetio kada je u pitanju izdavanje stanova u Beogradu, ali i izdavanje stanova u Novom Sadu,...
Problemi podstanara u Srbiji
Kirije u Srbiji prethodnih meseci beleže konstantan rast. Na već visoke cene značajno je uticala i kriza u Ukrajini, što je rezultiralo velikim brojem ruskih i ukrajinskih...