Poreznici kažu Dedinju pala cena
- 12.12.2016.
U Beogradu minimalno povećanje poreza na imovinu do dva odsto, a ima i smanjenja tamo gde je pala cena vrednosti nekretnina.
Kada na proleće gradski poreznici žiteljima Beograda budu poslali nova rešenja za porez na imovinu za 2017. godinu novi iznos neće predstavljati udar na njihove novčanike. Jer, porez na imovinu u prestonici biće uvećan najviše za dva odsto u odnosu na stara, ovogodišnja rešenja. U celini posmatrano žitelji prestonice dobiće i rešenja s većim porezom, ali i sa manjim tamo gde je bilo pada vrednosti cene nekretnina.
Odlukom gradskih vlasti od udara većeg poreza zaštićeni su oni vlasnici nekretnina u zonama kod kojih je bilo povećanja cene kvadrata. Na primer, u prvoj zoni, a to su delovi Starog grada, Vračara, Novi Beograd uz auto-put, staro jezgro Zemuna, gradska uprava prihoda registrovala je povećanje cena nekretnina od pet odsto, ali vlasnici nekretnina neće dobiti da plate porez na imovinu u tom procentu, već kao i svi ostali do dva odsto.
U ostalim zonama radi se o mnogo manjem poskupljenju nekretnina od tek jedan odsto, a ima i smanjenja. Tako na primer, u ekstrazoni poslovanja, a to je potez od Kalemegdana do Slavije, kao i Dedinje i Senjak, pala je vrednost kuća za stanovanje, a ne za poslovanje, i to s lanjskih 203.710 dinara na ovogodišnjih 161.430 dinara što je smanjenje za oko dvadesetak odsto pa njihovim vlasnicima za toliko sleduje manji porez na imovinu.
U sledećoj zoni, a to je prva ekstrazona stanovanja gde se takođe računaju Dedinje i Senjak, bilo je neznatnog smanjenje vrednosti kvadrata, jer su gradske vlasti „našle” da su cene nekretnina i u toj zoni pale. I to sa lanjskih 222.180 dinara po kvadratu, na ovogodišnjih 218.380 dinara. U ovom slučaju radi se o mnogo manjem smanjenju od oko 1,5 odsto po ceni kvadrata.
Kada se sve ovo uzme u obzir nameće se pitanje kako je Uprava prihoda došla do podataka da cene nekretnina u Beogradu u globalu rastu pa makar i za jedan, dva odsto kada trgovci nekretninama i bankari kažu da su cene u padu što je baš poguralo rast stambenih kredita za oko tridesetak odsto u ovoj godini, a da s druge strane u elitnim delovima grada padaju.
Na ovo poreznici imaju spremljen svoj stari poznati odgovor da se u obzir uzimaju cene kvadrata od 1. januara do 30. septembra, znači za devet meseci, na osnovu ugovora overenih kod beležnika za tu zonu, a računica o ceni kvadrata izvodi se na osnovu tri prosečne prodaje na toj lokaciji. Poreznici imaju i diskreciono pravo da uzmu i tri najveće transakcije, ali i tri najmanje.
Katarina Lazarević, agent za nekretnine, kaže da je promet svih kuća na nuli i da se ne radi o tome da su luksuznim kućama u pomenutom elitnom delu grada pale cene, već da se za njih moraju platiti veliki iznosi od po nekoliko miliona evra i da zato nema kupaca. Mora se uzeti u obzir i da se na ovoj lokaciji plaća i porez na okućnicu koja je veća od deset ari što ih čini još skupljim.
U Kragujevcu će biti i povećanja i smanjenja poreza zavisno od zone. Vlasnici stanova u ekstrazoni naredne godine porez će plaćati skuplje za oko osam odsto, dok će vlasnici stanova u drugoj zoni porez plaćati dva odsto manje.
U Novom Sadu porez na imovinu će za 2017. godinu porasti za 1,1 odsto u prvoj zoni, 1,11 odsto u drugoj zoni i 1,05 odsto u trećoj zoni. Vlasnici stanova od 50 kvadratnih metara starih 10 godina u prvoj zoni, umesto dosadašnjih 9.241 dinar godišnje, moraće da izdvoje 9.342 dinara, što je za oko sto dinara više.
Saša Paunović predsednik opštine Paraćin kaže da oni nisu povećavali porez na imovinu.
– Poreska osnovica je ista, jer se nisu menjale cene nekretnina što znači da nema zakonskog osnova za povećanje – kaže Paunović.
U Sokobanji takođe nema povećanja, a izuzetak su najatraktivnije lokacije za koje je porez na imovinu povećan za pet odsto.
Podsećanja radi po Zakonu o porezu na imovinu, koji se primenjuje od 2014. godine poreska osnovica se utvrđuje na osnovu površine i prosečne tržišne cene ostvarene u prometu nepokretnosti od januara do kraja septembra prethodne godine u zoni u kojoj se nepokretnost nalazi. To znači da više nisu od značaja elementi kvaliteta kao jedan od korektivnih elemenata, već veliki značaj u iznosu poreske osnovice ima lokacija objekta, odnosno zona u kojoj se nepokretnost nalazi.
Popust na lošu infrastrukturnu i unutrašnju opremljenost stana potpuno je ukinuta. Olakšice na brojnost članova domaćinstva više ne postoje, a umanjenje poreza po osnovu starosti nekretnine smanjeno je sa 70 na 40 procenata ili 0,8 odsto po godini starosti. Nova olakšica je umanjenje poreza od 50 odsto (maksimalno 20.000 dinara) za obveznika koji stanuje u stanu na koji plaća porez.
(Izvor: Politika)
Stanovi poskupeli od početka godine!
Republički geodetski zavod izbacio je izveštaj o cenama stanova za prvi kvartal 2024. godine. Stanovi su skuplji za 4,74% u odnosu na isti period prošle godine. Cene stanova u...
Najnovija besplatna usluga RGZ-a: proverite vrednost vaše nekretnine
Republički geodetski zavod napravio je procenu vrednost svih stanova u Srbiji. Procena je urađena u skladu sa međunarodnim standardima za masovnu procenu vrednosti...
Cene stanova i dalje paprene, prodaja smanjena, a gradnja povećana
Tržište nekretnina u Srbiji je tokom poslednjih nekoliko godina prošlo kroz značajne promene. Iako je trenutno primetna stabilizacija tržišta, cene su i dalje visoke uprkos...
Koliko je potrebno za život u najvećim gradovima u Srbiji?
Potražnja za stanovima s jeseni dostiže svoj vrhunac, a to se posebno odnosi na univerzitetske centre u Srbiji (Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac). Zbog obrazovanja, ali i...
Studenti u Beogradu kreću u lov na stanove, kirije manje i za 300 evra
Bliži nam se početak nove akademske godine, a sa njom i intenzivna potraga studenata za stanovima. Beograd je, kao najveći univerzitetski centar i grad koji nudi najviše...
Izdavanje stanova u Novom Sadu, čemu studenti da se nadaju?
Potraga za stanom ume da bude mukotrpan posao. To su na svojoj koži osetili svi oni koji su nekad u životu morali da menjaju adresu stanovanja i prolaze kroz čari selidbe....
Trećina nepokretnosti u Srbiji kupljena iz delimično regulisanog tržišta. Kakav je to rizik za kupce?
Tržište nepokretnosti u Srbiji u 2022. godini vredelo je rekordnih 7,5 milijardi evra. Međutim, ono što zabrinjava jeste činjenica da čak trećina te sume dolazi sa...
Nov konkurs za kupovinu kuće na selu
Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je novi konkurs za dodelu seoskih kuća. Izdvojeno je još 500 miliona dinara za oživljavanje sela. Kako poručuju iz resornog...
Preko 7 milijardi evra na tržištu nekretnina u Srbiji u 2022. godini
Izveštaj Republičkog geodestskog zavoda za poslednji kvartal u 2022. godini i dalje pokazuje vrtoglave brojke. Količina novca koja se na ovom tržištu našla u prethodnoj...
Kako zaštiti podstanare u Srbiji?
Poslednjih meseci stanarina u Srbiji drastično je skočila. Taj trend najviše se osetio kada je u pitanju izdavanje stanova u Beogradu, ali i izdavanje stanova u Novom Sadu,...
Problemi podstanara u Srbiji
Kirije u Srbiji prethodnih meseci beleže konstantan rast. Na već visoke cene značajno je uticala i kriza u Ukrajini, što je rezultiralo velikim brojem ruskih i ukrajinskih...