Mogu li sudski sporovi sa bankama da utiču na pooštravanje kreditne politike i rast kamata?
- 14.10.2021.
UGROŽENA STABILNOST BANKARSKOG SEKTORA ODRAZIĆE SE I NA GRAĐANE
Nedavna eskalacija problema u vezi sa naplatom troškova obrade kredita i premijom osiguranja stambenih kredita, izazvana dopunom stava Vrhovnog kasacionog suda (VKS), može da ugrozi bankarski sektor u Srbiji i da se odrazi na obim kreditiranja i kamatne stope, upozoravaju autori ekonomskog biltena “Makroekonomske analize i trendovi” (MAT).
“Ukoliko bi se realizovali potencijalni efekti sudskih sporova u vezi sa navedenim naknadama i troškovima bankarski sektor bi, čak i ukoliko bi uzeli najopreznije procene, ostvario gubitak u visini iznad petogodišnjeg neto rezultata bankarskog sektora pre oporezivanja, uz mogući pad pokazatelja adekvatnosti kapitala ispod regulatornog minimuma, odnosno ulazak u zonu potkapitalizovanosti, što bi moglo da dovede do stečaja pojedinih banaka”, navodi se u analizi MAT.
Direktor Instituta FEFA, profesor dr Goran Radosavljević, smatra da je takva tvrdnja preterana i da stabilnost bankarskog sektora ne bi bila ugrožena.
“Uticalo bi na poslovanje banaka svakako u određenoj meri, ali s druge strane, uticalo je i na korisnike usluga banaka, pa se tim pitanjem niko nije bavio. Promena stava, naravno, ide u prilog bankama. Sad se postavlja pitanje šta je sa posledicama po građane koji su, zavarani prethodnim mišljenjem VKS i rezultatima sudskih postupaka u prethodnom periodu, ušli u različite sporove sa bankama. Mislim da su moguće posledice po njih velike”, kaže Radosavljević za Biznis.rs.
Prema njegovom mišljenju, promena stava Vrhovnog kasacionog suda nakon skoro dve godine primene jedne prakse, do koje se došlo na osnovu prethodnog mišljenja, predstavlja presedan i unosi veoma veliku pravnu nesigurnost u sistem.
“Biću slobodan da kažem da je ovakva odluka i krajnje neozbiljna, pa čak i opasna sa stanovišta posledica koje može da ima”, ističe naš sagovornik.
Promena “pravila igre” loša za sve, ne samo za strane investicije
Autori MAT-a ocenjuju da bi u srednjem roku efekti jednog ovakvog scenarija na ekonomsku aktivnost bili izrazito negativni i da bi doveli ekonomiju Srbije u višestruko goru situaciju u odnosu na onu u kojoj se nalazila u periodu najveće krize od 2009. do 2012. godine, a samo izostanak prirasta kredita opredelio bi, prema nekim procenama, pad potrošnje i investicija u vrednosti od oko četiri odsto BDP-a.
“Moguće je, ako ne i gotovo izvesno, da u uslovima povećane neizvesnosti i nepoverenja investitora, kao posledica naknadne promene ‘pravila igre’, ničim utemeljene ni u zakonodavnom okviru Republike Srbije, ali ni u uporednoj praksi, dođe do povlačenja banaka u stranom vlasništvu sa domaćeg tržišta”, navodi se u pomenutoj analizi.
Promena pravila, naročito pravna nesigurnost, loša je za bilo kakve investicije, ne samo strane, smatra naš sagovornik.
“Ukoliko vi ne možete da obezbedite pravnu sigurnost svog posla, ozbiljno ćete razmisliti da li da poslujete u toj zemlji ili ne, ili će pak troškovi tog poslovanja biti veliki. U tom smislu bi moglo da dođe do određenih rizika na finansijskom tržištu”, ocenjuje Radosavljević.
Građane očekuje pooštravanje kreditnih uslova i veće kamate?
Zbog celokupne situacije, autori analize MAT-a ocenjuju da je izvesno da bi u kratkom roku moglo da dođe do značajnog pooštravanja kreditnih standarda, što bi se odrazilo i na obim kreditiranja i na kamatne stope na kredite.
“Banke koje bi nastavile da posluju na domaćem tržištu, kako zbog ambijenta smanjene konkurencije, ali i potrebe da nadomeste svoje gubitke, izvesno bi povećale kamatne stope, što bi se odrazilo na pogoršanje uslova finansiranja privrede i građana. To svakako vodi smanjenju kreditne aktivnosti ka stanovništvu (pre svega potrošački i stambeni krediti) i smanjenju kreditne aktivnosti ka privredi (pre svega investicioni krediti i krediti za obrtna sredstva)”, navodi se u oktobarskom broju MAT-a.
Direktor Instituta FEFA napominje da treba imati u vidu da je cena novca u Evropi na istorijskom minimumu i da banke izuzetno dobro zarađuju od kredita stanovništva i privrede, naročito od gotovinskih i kratkoročnih kredita koji su i najzastupljeniji kod nas.
“U vezi sa tim, mislim da će teško ijedna banka napustiti ovo tržište i odreći se sigurnog profita. Dobar primer za to su neke zemlje u regionu koje su tokom krize uvele ekstra porez na banke. Uprkos negodovanju i pretnjama banaka da će da napuste ta tržišta, nije mi poznato da je ijedna banka to učinila. U svakom slučaju, bez ulaska u ocenu ko je u pravu, menjanje pravila igre dok igra traje nije dobro ni za koga i šalje lošu poruku na tržištu”, zaključuje Goran Radosavljević.
(Izvor: Biznis)
Stanovi poskupeli od početka godine!
Republički geodetski zavod izbacio je izveštaj o cenama stanova za prvi kvartal 2024. godine. Stanovi su skuplji za 4,74% u odnosu na isti period prošle godine. Cene stanova u...
Najnovija besplatna usluga RGZ-a: proverite vrednost vaše nekretnine
Republički geodetski zavod napravio je procenu vrednost svih stanova u Srbiji. Procena je urađena u skladu sa međunarodnim standardima za masovnu procenu vrednosti...
Cene stanova i dalje paprene, prodaja smanjena, a gradnja povećana
Tržište nekretnina u Srbiji je tokom poslednjih nekoliko godina prošlo kroz značajne promene. Iako je trenutno primetna stabilizacija tržišta, cene su i dalje visoke uprkos...
Koliko je potrebno za život u najvećim gradovima u Srbiji?
Potražnja za stanovima s jeseni dostiže svoj vrhunac, a to se posebno odnosi na univerzitetske centre u Srbiji (Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac). Zbog obrazovanja, ali i...
Studenti u Beogradu kreću u lov na stanove, kirije manje i za 300 evra
Bliži nam se početak nove akademske godine, a sa njom i intenzivna potraga studenata za stanovima. Beograd je, kao najveći univerzitetski centar i grad koji nudi najviše...
Izdavanje stanova u Novom Sadu, čemu studenti da se nadaju?
Potraga za stanom ume da bude mukotrpan posao. To su na svojoj koži osetili svi oni koji su nekad u životu morali da menjaju adresu stanovanja i prolaze kroz čari selidbe....
Trećina nepokretnosti u Srbiji kupljena iz delimično regulisanog tržišta. Kakav je to rizik za kupce?
Tržište nepokretnosti u Srbiji u 2022. godini vredelo je rekordnih 7,5 milijardi evra. Međutim, ono što zabrinjava jeste činjenica da čak trećina te sume dolazi sa...
Nov konkurs za kupovinu kuće na selu
Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je novi konkurs za dodelu seoskih kuća. Izdvojeno je još 500 miliona dinara za oživljavanje sela. Kako poručuju iz resornog...
Preko 7 milijardi evra na tržištu nekretnina u Srbiji u 2022. godini
Izveštaj Republičkog geodestskog zavoda za poslednji kvartal u 2022. godini i dalje pokazuje vrtoglave brojke. Količina novca koja se na ovom tržištu našla u prethodnoj...
Kako zaštiti podstanare u Srbiji?
Poslednjih meseci stanarina u Srbiji drastično je skočila. Taj trend najviše se osetio kada je u pitanju izdavanje stanova u Beogradu, ali i izdavanje stanova u Novom Sadu,...
Problemi podstanara u Srbiji
Kirije u Srbiji prethodnih meseci beleže konstantan rast. Na već visoke cene značajno je uticala i kriza u Ukrajini, što je rezultiralo velikim brojem ruskih i ukrajinskih...