Građevinci nisu optimisti kao Dulić
- 18.04.2011.
Beograd -- Međunarodni sajam građevinarstva u Beogradu, koji je okupio više od 900 izlagača, na najbolji način je pokazao da je domaće građevinarstvo u dubokoj krizi.
Naime, prvi put otkako se održava ova manifestacija desilo se da je broj izlagača znatno manji nego prethodne godine, a i materijali koji su se našli u ponudi nikada nisu bili jeftiniji.
Oliver Dulić, ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, konstatovao je da je građevinarstvo u Srbiji „prošlo kroz pravi cunami“ i optimistički najavio bolje dane za ovu privrednu delatnost.
Problem je, međutim, što predstavnici građevinske industrije, čak i oni retki, koji kako-tako uspešno plivaju u ovim hirovitim vodama, ne dele njegov optimizam.
Naprotiv. Najavljuju još crnje dane za ovu privrednu granu.
Prema rečima Ratomira Todorovića, generalnog direktora GP Planum, građevinskoj industriji Srbije neophodna je pomoć države, inače će se suočiti sa još većim problemima.
„Nije prvi put da građevinari, čini se uzalud, traže pomoć od vlade“, kaže Todorović i dodaje da im najviše smeta način plaćanja PDV-a.
Građevinari predlažu da se porez na dodatu vrednost plaća posle naplate izvršenih radova. Oni, takođe, traže od države da izmiri obaveze prema njima kao i da reprogramira dugovanja privrede.
“Naši neimari angažovani su na projektima u Africi, Rusiji, Ukrajini, Kazahstanu i nigde se porez ne plaća unapred već posle plaćanja faktura. Nasuprot tome, praksa u Srbiji je da država i po nekoliko godina ne izmiruje obaveze prema izvođačima radova. Bilo je inicijativa da se plaćanje PDV-a reguliše po naplati ispostavljenih situacija, ali još ništa u vezi s tim nije urađeno. Ako tome dodamo veliku nelikvidnost, minimalnu uposlenost kapaciteta i otpuštanje radne snage, očigledno je da građevinskoj industriji preti kolaps”, upozorava naš sagovornik.
Jedan od zahteva građevinara odnosi se na prilagođavanje uslova tendera domaćoj operativi kako bi se, ravnopravno sa strancima, uključila u tu trku.
Sadašnji tenderi, tvrde građevinari, u startu eliminišu domaća preduzeća koje se posle ekonomskih sankcija i drugih nedaća suočavaju sa problemom zastarele opreme i njoj prilagođene tehnologije rada.
Mašinski parkovi domaćih firmi neretko su popunjeni opremom starom dvadeset i više godina. Ipak, mnogo je veći problem nedostatak mladih kvalifikovanih radnika.
„Prošle godine se u obrazovne ustanove koje školuju kadrove za osnovna zanimanja u građevinarstvu upisalo 11 zidara, devet tesara i 13 armirača. Otuda ne treba da čudi što su konkursi za poslove u građevinarstvu stalno otvoreni. Posla će, dakle, biti, ali neće biti onih koji će moći da ga urade“, komentariše Todorović.
On ukazuje i na to da problemi sa bankarskim garancijama onemogućavaju naše građevinare da učestvuju na tenderima za velike referentne poslove u inostranstvu.
"Zato bi država trebalo da formira garancijski fond, koji bi obezbeđivao bankarske garancije, a zatim i nastup naše operative u inostranstvu. Jer, imajući u vidu aktuelnu situaciju, poslovi u inostranstvu su jedini spas za naše građevinare", smatra Todorović.
Prema njegovim rečima, srpske građevinske firme intenzivno pokušavaju da pojačaju svoje prisustvo u inostranstvu, bilo da je u pitanju povratak na neka od unosnih tržišta na kojima su bile prisutne pre sankcija, ili izlazak na nova, pre svega na Bliskom istoku - u Dubaiju, Kataru i Abu Dabiju.
"Tu su i potencijalni poslovi u Alžiru i u Iranu gde se planira izgradnja stanova vrednih više od 70 milijardi dolara. S druge strane, u bankama ističu da su visoke kamate posledica lošeg kreditnog rejtinga Srbije, što poskupljuje cenu kapitala na inostranom tržištu", zaključuje Todorović.
Više profesora nego studenata
Prema podacima Privredne komore Srbije gotovo 30.000 radnika u građevinskoj industriji ostalo je, u prethodnih godinu dana, bez posla. Alarmantno je i to što kvalitetan i stručan kadar napušta zemlju. Ukoliko se taj trend ne zaustavi, više nećemo moći da konkurišemo ni za jedan ozbiljniji projekat, upozorava generalni direktor Planuma koji ukazuje na gotovo bizaran podatak da na pojedinim građevinskim fakultetima ima više profesora nego studenata.
Optimističke procene
Procenjuje se da bi u narednom periodu u Srbiji trebalo da budu realizovani građevinski poslovi vredni oko 20 milijardi dinara. Osim Koridora 10, auto-puta prema Crnoj Gori, ulaganja u železnički infrastrukturu, predstoje veliki radovi na uređenju Koridora 7 - vodenog puta Dunavom u dužini od 2.300 kilometara i sređivanja rečnih vodotokova Morave i Drine. Tome treba dodati planiranu izgradnju mini-centrala kao i popravke i izgradnju mostova širom Srbije.
(Izvor : B92)
Stanovi poskupeli od početka godine!
Republički geodetski zavod izbacio je izveštaj o cenama stanova za prvi kvartal 2024. godine. Stanovi su skuplji za 4,74% u odnosu na isti period prošle godine. Cene stanova u...
Najnovija besplatna usluga RGZ-a: proverite vrednost vaše nekretnine
Republički geodetski zavod napravio je procenu vrednost svih stanova u Srbiji. Procena je urađena u skladu sa međunarodnim standardima za masovnu procenu vrednosti...
Cene stanova i dalje paprene, prodaja smanjena, a gradnja povećana
Tržište nekretnina u Srbiji je tokom poslednjih nekoliko godina prošlo kroz značajne promene. Iako je trenutno primetna stabilizacija tržišta, cene su i dalje visoke uprkos...
Koliko je potrebno za život u najvećim gradovima u Srbiji?
Potražnja za stanovima s jeseni dostiže svoj vrhunac, a to se posebno odnosi na univerzitetske centre u Srbiji (Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac). Zbog obrazovanja, ali i...
Studenti u Beogradu kreću u lov na stanove, kirije manje i za 300 evra
Bliži nam se početak nove akademske godine, a sa njom i intenzivna potraga studenata za stanovima. Beograd je, kao najveći univerzitetski centar i grad koji nudi najviše...
Izdavanje stanova u Novom Sadu, čemu studenti da se nadaju?
Potraga za stanom ume da bude mukotrpan posao. To su na svojoj koži osetili svi oni koji su nekad u životu morali da menjaju adresu stanovanja i prolaze kroz čari selidbe....
Trećina nepokretnosti u Srbiji kupljena iz delimično regulisanog tržišta. Kakav je to rizik za kupce?
Tržište nepokretnosti u Srbiji u 2022. godini vredelo je rekordnih 7,5 milijardi evra. Međutim, ono što zabrinjava jeste činjenica da čak trećina te sume dolazi sa...
Nov konkurs za kupovinu kuće na selu
Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je novi konkurs za dodelu seoskih kuća. Izdvojeno je još 500 miliona dinara za oživljavanje sela. Kako poručuju iz resornog...
Preko 7 milijardi evra na tržištu nekretnina u Srbiji u 2022. godini
Izveštaj Republičkog geodestskog zavoda za poslednji kvartal u 2022. godini i dalje pokazuje vrtoglave brojke. Količina novca koja se na ovom tržištu našla u prethodnoj...
Kako zaštiti podstanare u Srbiji?
Poslednjih meseci stanarina u Srbiji drastično je skočila. Taj trend najviše se osetio kada je u pitanju izdavanje stanova u Beogradu, ali i izdavanje stanova u Novom Sadu,...
Problemi podstanara u Srbiji
Kirije u Srbiji prethodnih meseci beleže konstantan rast. Na već visoke cene značajno je uticala i kriza u Ukrajini, što je rezultiralo velikim brojem ruskih i ukrajinskih...