Manje naknade za upis hipoteke
Na imovinu vrednu pet miliona evra plaćaće se oko 1.400 evra za upis u knjige, što je gotovo 9.000 evra manje nego sada.
Vlasnici nekretnina vrednih manje od 640.000 evra plaćaće ubuduće za upis hipoteke 0,2 odsto njene vrednosti, dok će svi ostali plaćati oko 1.400 evra. Ovu novinu donosi nedavno usvojena Uredba oizmenamaidopunamavisinenaknade korišćenja podataka premera i katastra i pružanje usluga Republičkog geodetskog zavoda (RGZ). Do sada je važio propis da svi vlasnici nepokretnosti bez obzira na njenu vrednost plaćaju 0,2 odsto za upis hipoteke.
Vezivanje iznosa naknade za upis hipoteke za vrednost nepokretnosti imalo je efekat paraporeza i nije imalo veze sa obimom posla koji RGZ ima u vezi sa upisivanjem hipoteke, pa su Američka privredna komora i Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj pokrenule inicijativu za promenu ove uredbe i ograničavanje iznosa naknade koja se plaća RGZ-u. Tu inicijativu prihvatilo je Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja pa je propis promenjen.
Iako ograničavanje tog iznosa neće puno značiti onima koji upisuju hipoteku na iznos ispod 640.000 evra, dobro će doći firmama koje razmatraju upis hipoteke na nepokretnostima veće vrednosti,jer će se, prema izmenjenoj Uredbi za hipoteku, na imovini vrednoj pet miliona evra plaćati oko 1.400 evra, što je skoro 9.000 evra manje nego što bi se platilo prema propisima koji su se donedavno primenjivali.
Oni koji upisuju hipoteku na imovinu čija je vrednost manja od 641.000 evra, imaju takođe neke olakšice. Upis izmene podataka u hipoteci više se neće plaćati kao za upis nove hipoteke, odnosno 0,2 odsto vrednosti nekretnine plus fiksni deo, (što je za skladište vrednosti od 70.000 evra iznosilo oko 26.000 dinara).
Za produženje roka otplate, u slučajevima kada se ti podaci menjaju, neke područne jedinice katastra tražile su da se ponovo plati celokupni iznos hipoteke, dok neke nisu naplaćivale bukvalno ništa. Sada je ta pravna nesigurnost rešena, tako što je precizirano da se plaća 2.000 dinara.
Dušan Vasiljević, savetnik u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj, kaže da je upis hipoteke koji se primenjivao pre ovog smanjenja direktno destimulisalo upisivanje hipoteke.
– To je imalo negativne efekte na tržište nekretnina, kao i na kreditno tržište, jer je otežavalo obezbeđivanje jeftinijih kredita koji bi bili obezbeđeni hipotekom. Osim toga, destimulisanje privrede da upisuje hipoteku na nepokretnostima putem visokih naknada je negativno delovalo na ukupnu pravnu sigurnost u našoj zemlji. Jer, kada ljudi ne upisuju hipoteke, svi ti ugovori se ne upisuju u katastar, pa to utiče na celokupnu pravnu sigurnost u zemlji – ističe Vasiljević.
Izvor: Politika
U 2023. opala je vrednost tržišta stanova, ali nisu i cene.
Svima nam se činilo da se tržište stabilizovalo i rast usporio tokom prethodne godine, a tu su i zvanični podaci da to potvrde. Prema Republičkom geodetskom zavodu, u...
Dešavanja na tržištu nekretnina u Evropi: Pad cena stanova i rast kirija
Nakon što je prošla kroz dvostruku krizu pandemije i skoka cena energenata usled rusko-ukrajinskog rata, Evropa se suočava sa teškim zadatkom stabilizacije i obnavljanja...
Tržište nekretnina u Crnoj Gori: cene visoke, uređenost niska
Trenutna situacija na tržištu nekretnina u Crnoj Gori je haotična. Tržište je neuređeno sa mnogo nelegalnih posrednika, dok su cene i dalje vrtoglavo visoke i nedostižne...
Tržište nekretnina 2024: Trend pada cena na pomolu?
Paprene kirije, rekordne kamate i propali stambeni planovi obeležili su 2023. Posle dramatičnog skoka cena u 2022. garsonjera od 600 evra nam je postala nova...
Da li je srpsko tržište nekretnina u krizi?
Nakon dvogodišnjeg strmoglavnog rasta, tržište nekretnina u Srbiji pokazuje znake usporavanja. Vrednost samog tržišta je opala. Ljudi se sve manje odlučuju na kupovinu...
Cene stanova i dalje paprene, prodaja smanjena, a gradnja povećana
Tržište nekretnina u Srbiji je tokom poslednjih nekoliko godina prošlo kroz značajne promene. Iako je trenutno primetna stabilizacija tržišta, cene su i dalje visoke uprkos...
Koliko je potrebno za život u najvećim gradovima u Srbiji?
Potražnja za stanovima s jeseni dostiže svoj vrhunac, a to se posebno odnosi na univerzitetske centre u Srbiji (Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac). Zbog obrazovanja, ali i...
Studenti u Beogradu kreću u lov na stanove, kirije manje i za 300 evra
Bliži nam se početak nove akademske godine, a sa njom i intenzivna potraga studenata za stanovima. Beograd je, kao najveći univerzitetski centar i grad koji nudi najviše...
Izdavanje stanova u Novom Sadu, čemu studenti da se nadaju?
Potraga za stanom ume da bude mukotrpan posao. To su na svojoj koži osetili svi oni koji su nekad u životu morali da menjaju adresu stanovanja i prolaze kroz čari selidbe....
Cene nekretnina u Evropi padaju, dok ova zemlja u komšiluku beleži stalni rast
Cene nekretnina u Evropi padaju, građevinski sektor pred kolapsomNakon haotičnog perioda prošle godine može se reći da cene nekretnina u Srbiji trenutno stagniraju. Međutim,...
U Srbiji u aprilu izdato 11,1 odsto manje građevinskih dozvola
Učešće građevinarstva u bruto domaćem proizvodu (BDP) Srbije je sa 6 odsto, koliko je iznosio u 2021. godini, u 2022. godini poraslo na 6,4 odsto. U 2013. godini učešće...